Zašto osoba nije tako pametna kao što svi misle?

Kao što znate, prisutnost inteligencije u osobiomogućili smo jednom da učinimo nešto što nijedno drugo živo biće na planeti nije sposobno: naučili smo kako zapaliti vatru, razvili smo medicinu i na taj način povećali životni vijek, odletjeli na Mjesec, a sada se pripremamo za let na Mars. Upravo je inteligencija omogućila ljudima da počnu dominirati malom plavom točkom na ogromnom prostoru. Međutim, je li čovjek zaista najpametnije biće na planeti? Pokušajmo zajedno nagađati o ovome.

Je li čovjek zaista najpametnije biće na planeti?

Koje je stvorenje na planeti najpametnije?

Mnogi od vas razumiju da je pojam uma imudrost ne znači razinu vašeg IQ-a. Testovi mogu pomoći razjasniti mnoge mentalne vještine koje su na neki način povezane s akademskim znanjem, ali čak i oni s visokim rezultatima testova lako ne mogu odrediti svoju socijalnu osjetljivost, praktično značenje i mudrost. Rosalyn Arden, istraživačica inteligencije s Londonske škole ekonomije, vjeruje da niti jedan IQ test ne odražava složenost onoga što znači biti pametan. Inteligencija neke osobe sastoji se od mnogo šire i dublje sposobnosti razumijevanja našeg okruženja, koja uključuje razumijevanje stečenog iskustva, shodno tome i promjenu ponašanja pojedinca.

Istraživač vjeruje da nisu samo ljudiposjeduje tako važnu osobinu, jer bez njegove prisutnosti nijedno se živo biće na planeti ne bi moglo prilagoditi stvarnosti u kojoj postoji. Dok hobotnica može riješiti zagonetke, antilopa može procijeniti i identificirati najhranjivije biljke - sve se to može smatrati i intelektualnim značajkama živih organizama.

Hobotnica je u stanju stvoriti alate za zaštitu.

Unatoč činjenici da ljudski mozak imaprilično velika u odnosu na tijelo, većina ljudskih navika nekako je povezana s našim prirodnim instinktom preživljavanja. Prema portalu newscientist.com, apsolutno svi ljudi na Zemlji su ograničeni svojom evolucijskom poviješću, veličinom i potrebama, što je vrlo slično ostalim predstavnicima životinjskog svijeta. Istodobno se ljudska inteligencija u nekom trenutku uspjela transformirati, stječući sposobnost apstraktnog mišljenja i planiranja, govora i općeg uvida. Možda nas upravo te osobine mogu razdvojiti od ostalih stanovnika planete Zemlje?

Možda će vas zanimati: Zašto bi prosječni životni vijek osobe trebao biti samo 38 godina?

Kako su saznali znanstvenici iz AustralijeSveučilište u Adelaidi, sposobnost govora daleko ne određuje inteligenciju osobe. Činjenica je da neki predstavnici životinjskog svijeta mogu međusobno dobro komunicirati, gradeći složene društvene veze i odnose. Životni primjer prisutnosti ove sposobnosti mogu biti delfini, u kojima je samosvijest i govor odavno otkriven uz pomoć zvižduka i klikova. Ostali predstavnici 'intelektualaca' životinjskog svijeta su svinje, sposobne za učenje i razvoj misaonih procesa. Šimpanze su u stanju stvoriti složene svakodnevne alate, a također imaju mogućnost neverbalne komunikacije; slonovi se mogu empatirati, a ovce su sposobne reagirati na emocije. Pa što može razlikovati osobu u smislu intelektualnog razvoja? Pokušajmo zajedno razgovarati o ovoj temi u našem službenom chatu Telegram.