Znanstvenici otkrivaju kako su se razmnožavali škampi stari 100 milijuna godina

Škampi su, zapravo, mali rakovi kojiŽive u slatkoj i morskoj vodi. Razmnožavaju se spolno - ženka se pari s mužjakom, nakon čega se razvija kavijar iz kojeg se pojavljuju mali škampi. Međutim, znanstvenici su otkrili da se škampi nisu uvijek razvijali na ovaj način. Nakon što su ispitali 100 milijuna godina star fosil slatkovodnih škampa, zaključili su da ženke mogu bez mužjaka. Štoviše, ova vrsta škampa uglavnom se sastojala samo od ženki. Metoda razmnožavanja koju su koristili naziva se partenogeneza, odnosno jedna od vrsta aseksualnog razmnožavanja. Ovaj način razmnožavanja poznat je od davnina, ali je iznimno rijedak u životinjskom carstvu.

Fosilni škampi reproducirani "prisilnim začećem"

Novi fosil slatkovodnih škampa

Nova vrsta izumrlih slatkovodnih škampapod nazivom Koonwarrella peterorum, znanstvenici su identificirali četrdeset različitih fosila koji su pronađeni u koritu Koonwarra. Riječ je o paleontološkom spomeniku koji pripada aptskom dobu, odnosno razdoblju od prije 125 do 113 milijuna godina. Akumulacija Kunwarra poznata je po obilju raznih fosila, među kojima su perje ptičjih dinosaura, koštanih riba i beskralježnjaka, uključujući škampe, koji su bili samo ženke.

Fosili su pohranjeni u paleontološkimzbirke Muzeja Melbourne u Viktoriji, Australija. Moram reći da se škampi stari 100 milijuna godina jako razlikuju od onih koje jedemo. Mnogo više podsjećaju na moderne morske majmune (Artemia salina), vrstu rakova srodnih Artemiji.

Vizualno, drevni škampi izgledali su kao slani škampi

Škampi su ostavili trag na sedimentu1 centimetar duga. Duguljasti otisak sugerira da su ti rakovi imali izduženo tijelo s nekoliko pari nogu. Stoga vizualno podsjećaju na list paprati, pa čak i na četku za WC.

100 milijuna godina star fosil škampa

Kako su se razmnožavali fosilni škampi

Emma istražuje novu vrstu škampaVan Hout, student na SUNY Fredonia. Analizirala je fosile kako bi odredila njihovo potencijalno mjesto na evolucijskom stablu. Međutim, morala se suočiti s problemom – većina vrsta beskralježnjaka klasificirana je prema muškoj morfologiji. Činjenica je da stotinu mužjaka većine svojih vrsta ima različite karakteristike po kojima znanstvenici razlikuju jednu vrstu od druge.

“Mužjaci imaju ove velike hvataljke antene,koristi se za spolno razmnožavanje, kao i za muške genitalije. Ali nijedan od 40 uzoraka koje je Van Hout pregledao nije imao nijednu od ovih karakteristika”, rekao je Van Hout.

Van Hout na svim fosilima jasno identificiranvreće za jaja. Kao rezultat, došao sam do zaključka da ovu skupinu škampa čine isključivo ženke. Nakon što su isključena druga objašnjenja, poput hermafroditizma, gdje pojedinac ima ženske i muške reproduktivne organe, jedino logično objašnjenje bilo je da je fosilni škamp bio partenogenetski.

Bičrepi gušter koji se razmnožava partenogenezom

Partenogeneza - razmnožavanje bez oplodnje

Partenogeneza je razvoj embrija izneoplođeno jaje. Ovaj fenomen se javlja u prirodi u biljkama i životinjama, ali je izuzetno rijedak. Poznato je da se na taj način razvijaju gušteri bičrepi. Postoje i vrste koje se razmnožavaju partenogenezom i spolnim putem. To uključuje kalifornijske kondore, o kojima smo ranije govorili. Istina, pilići rođeni od "bezgrešnog začeća" ne žive dugo.

Što se tiče fosila, Koonwarrella peterorum je prvi slučaj partenogeneze koji su otkrili znanstvenici. Štoviše, znanstvenici su prvi put otkrili partenogenezu u slatkoj vodi.

Pretplatite se na naš Pulse Mail.ru, gdje ćete pronaći još zanimljivije materijale.

Prema riječima stručnjaka, jedan od razloga za rijetkostaseksualna reprodukcija je da u ovom slučaju vrste uvijek prenose svoje gene, bez obzira jesu li dobri ili loši. S tradicionalnim uzgojem kod životinja, potencijalno štetni geni mogu se "otkriti".

Međutim, partenogeneza može dati škampeprednost kada je u pitanju naseljavanje na novim mjestima, poput malih izoliranih ribnjaka. Za kraj, podsjetim da su prošle godine znanstvenici istražili još jedan, ništa manje zanimljiv nalaz – fosil divovskog morskog škorpiona starog 435 milijuna godina.