opći, istraživanje, tehnologija

Kako klimatske promjene utječu na rižu, pšenicu i kukuruz?

2018. na stranicama znanstvenog časopisa NatureBiljke su u ponedjeljak objavile rezultate studije s razočaravajućom prognozom. Nakon proučavanja učinka postupnog povećanja temperature našeg planeta na biljke, znanstvenici su došli do zaključka da će do 2099. prinos ječma na zemlji opadati, a pivo će postati oskudan proizvod. Pa, čovječanstvo će moći živjeti bez opijenih pića, ali kako će klimatske promjene utjecati na usjeve koliko su važne kao pšenica, kukuruz i riža? Uostalom, ove poljoprivredne biljke proizvode svakodnevni kruh i druge proizvode bogate zdravim kalorijama koje su nam potrebne. Potragu za odgovorom na ovo pitanje poduzeli su britanski i austrijski znanstvenici.

U budućnosti će čovječanstvo ostati bez riže

Rezultati njihovog znanstvenog rada objavljeni su uznanstveni časopis Nature Climate Change. U svom radu istraživači su pažljivo proučavali kako vremenski događaji poput poplava i dugotrajnih suša mogu utjecati na poljoprivrednu industriju Sjedinjenih Država, Rusije, Kine i drugih zemalja. Posebno su ih zanimale regije u kojima se proizvodnja pšenice, kukuruza i riže najviše razvija.

Pšenica je, usput, također u velikoj opasnosti.

Kako klimatske promjene štete poljoprivredi?

Kako temperatura našeg planeta rastepostupno, istraživači su proučavali učinke različitih vremenskih uvjeta na prinose usjeva između 1967-1990 i 1991-2012. Riža je posebno privukla znanstvenice jer ova kultura rijetko pati od vrućine. Međutim, toga se zaista ne treba bojati, jer riža uglavnom raste na poljima koja su preplavljena vodom. Osim toga, istraživači su otkrili da u nekim regijama ova biljka ima koristi od onečišćenja zraka. Na primjer, statistika je pokazala da je u Indiji i Indoneziji riža često dobivala opekotine od sunca, a velika količina prašine u zraku značajno smanjuje svjetlinu sunca i štiti biljku od vrućine. Međutim, prljavi zrak ometa biljku u Kini, jer tamo sunce, naprotiv, ne može kulturi pružiti dovoljno topline.

Tako izgledaju polja riže

Znate li kako globalno zagrijavanje može uništiti većinu biljaka u Europi?

Ako riža još uvijek ima šanse za preživljavanje uU budućnosti vjerojatno nećemo ostati bez nje, stvari su puno složenije kod pšenice i kukuruza. Prema statističkim podacima, ovi važni usjevi vrlo teško podnose visoke temperature i osjetljivi su na vlagu. Kako se ispostavilo, i duge kiše i duže suše štete ovim biljkama. Između 1967. i 1990. udio regija koja pate od loših prinosa pšenice i kukuruza iznosio je 3,4%. Od kraja 20. stoljeća do danas, prosječna temperatura našeg planeta blago je porasla i do 2012. godine slaba produktivnost porasla je na 4%.

Ako ste zainteresirani za vijesti o znanosti i tehnologiji, pretplatite se na naš kanal u Yandexu. Tamo ćete naći materijale koji nisu objavljeni na stranicama!

Klimatske promjene se događaju i sada i sadau budućnosti će produktivnost sva tri usjeva možda nastaviti padati. Ali čovječanstvo šteti ne samo njima, već i mnogim drugim biljkama. Na primjer, o tome svjedoče rezultati studije koju su proveli zaposlenici Kraljevskog botaničkog vrta Kew. Sredinom 2019. godine otkrili su da je zbog uništavanja prirodnih uvjeta rasta biljaka kako bi se izgradile razne građevine, od 1753. do 2018. godine čovječanstvo uništilo više od 500 vrsta drveća i druge vegetacije. Najgore je što ta brojka neprestano raste.