Zašto ljudi vole životinje više od drugih?

2015. web stranice u Velikoj Britaniji mogle suupoznati vrlo neobičnu najavu javne službe. Natpisi glase: "Biste li dali 5 funti da ga spasite od bolne smrti?" Neke su slike imale fotografiju paraliziranog dječaka, dok su druge imale fotografiju psa. A kakvo je iznenađenje bilo kod oglašivača kad je većina ljudi kliknula na transparent sa slatkim psom? Vjerojatno ste i sami primijetili da je društvo simpatičnije životinjama nego ljudima. Nitko ne može reagirati na vijest o ubojstvu neke osobe, ali ako je pas ili mačka negdje ozlijeđen, ljudi žure da ih zaštite. Možda se čini da ljudi jako vole životinje, ali psiholozi su sigurni u to to je samo iluzija... Zapravo je većina ljudi ravnodušna prema svima i to niti ne primjećuje.

Jeste li se ikad zapitali zašto ljudi toliko vole životinje?

Zašto ljudi ne vole ljude?

Da bi se saznalo s kim se najviše suosjećaljudi, 2017. američki su znanstvenici proveli eksperiment. Zatražili su od 256 učenika da pročitaju članak o teškom premlaćivanju odrasle osobe, djeteta, psa ili šteneta. Svaki sudionik znanstvenog rada pročitao je samo jednu od mogućnosti. Nakon čitanja ocijenili su razinu empatije. Ispostavilo se da su ih najviše uvrijedili članci o zlostavljanju djece, štenaca i pasa. No, dobrovoljci su bili neutralni u pogledu premlaćivanja odrasle osobe.

Tužni pas kod ljudi izaziva više suosjećanja nego tužna osoba

Prema sociologinji Katty Pinto,ljudi manje suosjećaju s odraslima jer su oni često „sami krivi“. S druge strane, djeca i životinje često ne zaslužuju nasilje, pa loše vijesti o njima ljude čine empatičnijima. Uz to, novine i web stranice s vijestima često izvještavaju samo o incidentu. Malo ljudi zna kakvi su ljudi bili počinitelj i žrtva, pa se takve poruke često ignoriraju. Ali ljudi obraćaju pažnju na vijesti o djeci i životinjama, jer su oni bez obrane.

Vidi također: Što je tiranija, kult ličnosti i diktatura?

Zašto ljudi vole životinje?

Znanstvenici vjeruju da ljudi nisu voljeli životinjeodmah. Sve je počelo od trenutka kada je čovjek pripitomio psa i druga bića koja se smatraju našim prijateljima. Kao odgovor na stalnu brigu ljudi, mnoge su životinje počele zadržavati neke osobine iz djetinjstva čak i u odrasloj dobi. Nekada divlja stvorenja postala su manje agresivna i razigranija. Zajedno s tim, promijenile su se i vanjske značajke: oči su postale veće, krzno je mekše, a uši vise.

Prema nekim izvješćima, čovjek je pripitomio psa u kamenom dobu

Znanstvenici su jednom proučavali moždanu aktivnost ljudikoji vide svoju djecu i kućne ljubimce. Rezultati ovog rada objavljeni su u znanstvenom časopisu PLOS ONE. Skeniranje tomografskim aparatom pokazalo je da se u oba slučaja kod ljudi aktiviraju isti dijelovi mozga. Odnosno, životinje u nama mogu probuditi majčinske i očinske osjećaje. Uz to, životinje poput djece živo pokazuju svoje osjećaje.

Selektivnost ljudi

Doista, odrasli vole djecu iživotinje. Samo u smislu suosjećanja vrlo su selektivni. Nedavno sam napisao da je u Danskoj, koja je oboljela od koronavirusa, ubijeno tisuće norki. Društvo je to ogorčilo jer životinje nisu bile krive za bolest. Samo dugi niz godina ljude nije bilo briga što minkovi umiru tako masovno da bi ih se moglo ušiti u odjeću. Isto se odnosi na krave, svinje i mnoge druge životinje o čijoj smrti društvo ni ne razmišlja. Ljudima je žao pasa i mačaka, ali istodobno su neutralni prema mnogim drugim životinjama. To je najjasniji dokaz da je ljubav ljudi vrlo selektivna.

Podsjećanja radi, u Danskoj su nedavno ubijene tisuće norki

Znanstvenici su prvi put skrenuli pozornost na ovaj fenomen u1970-te. Tada je nastala takozvana teorija specijalnosti. Kaže da osoba, a da to i ne shvaća, krši prava životinja i biljaka. Specijalisti su se dugo pitali zašto se ljudi prema nekim životinjama odnose suosjećajno, dok prema drugima nemaju toliko pažljiv stav? Ponekad ljudi jedni drugima daruju životinje i čak se ne brinu za svoju buduću sudbinu. Uz to, gotovo svi ljudi zatvaraju oči pred klanjem stoke, aktivnostima cirkusa i mnogim drugim aktivnostima u kojima životinje pate. Ali jako vole mačke. Zaista, vrlo čudan fenomen.

Ako vas zanimaju znanost i tehnologija, pretplatite se na naš Telegram. Tamo ćete naći obavijesti o najnovijim vijestima s naše stranice!

Na kraju se ispostavlja da su ljudi malo vjerojatnistvarno volim životinje. Naša je ljubav selektivna i, najvjerojatnije, nama je svojstvena po prirodi. No dobra vijest je da postoje pojedinci koji zajedno pomažu životinjama da prežive. Imamo čak i članak o tome kako je čovječanstvo uspjelo spasiti nekoliko životinjskih vrsta od izumiranja. Uživaj čitajući!